POZNATO I KOJA SU ZANIMANJA POSEBNO POGOĐENA: Radnici u Njemačkoj sve češće zbog ovoga odlaze na bolovanje

Depresija je razlog sve većeg broja bolovanja u Njemačkoj. Izvješće zdravstvenog osiguranja pokazalo je da je u 2024. godini bilo 50 posto više dana bolovanja. Osobito su pogođeni medicinsko osoblje, odgojitelji, a sve više i starije osobe, pišu njemački mediji. Depresija je uzrok sve većeg broja bolovanja u Njemačkoj. Pokazuje to istraživanje zdravstvenog osiguravajućeg društva DAK. Prema studiji, prošle godine je bilo 50 posto više dana odsutnih s posla zbog depresije nego 2023. DAK je zabilježio 183 dana odsutnosti s posla na 100 zaposlenih. U 2023. godini prosječno je bilo 122 dana bolovanja na 100 radnika. Depresija je bila najčešći psihološki uzrok bolovanja, a slijede je stresne reakcije i poremećaji prilagodbe. Brojke su jasne "Visoka učestalost mentalnih bolesti često je povezana s dugim razdobljima odsutnosti i stigmatizacijom pogođenih radnika i njihovih poslodavaca", rekao je glavni izvršni direktor DAK-a. Studija se temeljila na podacima 2,42 milijuna DAK osiguranika. Prethodne ankete – na primjer zdravstvenog osiguranja AOK – također su zabilježile porast depresije. Tko obolijeva? Prema studiji, povećanjem broja bolovanja zbog depresije su pogođene sve dobne skupine, s tim da brojka među mlađim godinama postupno raste. Međutim, među starijim osobama zabilježen je nagli porast u 2024. godini. Među starijima od 60 godina, izostanci zbog depresije porasli su sa 169 na 249 dana na 100 radnika u jednoj godini. Oni koji su odsutni s posla zbog psihičkih bolesti često su odsutni dulje razdoblje. Prema istraživanju, prosječno bolovanje bilo je nešto manje od 33 dana, što je minimalno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Broj dužih bolovanja od 29 do 42 dana povećan je za 14 posto. Iako je zabilježen i porast vrlo kratkih bolovanja do tri dana, ti su slučajevi porasli znatno manje, devet posto. Koja su zanimanja posebno pogođena? Prema izvješću, posebno su pogođeni radnici u vrtićima i skrbi za starije osobe. Dok je zdravstveno osiguranje zabilježilo 494 dana odsutnosti na 100 zaposlenih u 2022. godini zbog depresije ili drugih psihičkih bolesti, brojka za ovu skupinu zanimanja sada iznosi 586. Mnogo dana odsutnosti s posla ima i u zdravstvu, prometu te pravnom i administrativnom sektoru. Međutim, manje su pogođena radna mjesta u proizvodnji hrane. Na 100 zaposlenih bilo je samo 236 dana odsutnosti. Traži se više obrazovanja Stručnjaci fonda pozvali su na veću brigu o mentalnom zdravlju radnika na radnom mjestu. "Mentalno zdravlje ključni je čimbenik uspjeha za otporno društvo i snažnu gospodarsku poziciju u Njemačkoj", rečeno je. „Potrebna nam je pojačana edukacija o uzrocima i nesputano informiranje o depresiji i anksioznim poremećajima, kao i usluge podrške za jačanje mentalnog zdravlja”, dodaju autori studije. Izračuni Ureda za statistiku pokazuju da je odsutnost zbog bolesti u Njemačkoj 2023. godine, s prosjekom od 15,1 dana odsutnosti s posla po radniku, bila veća nego u drugim zemljama. Fenix-magazin/SČ