Pariški sporazum je prvi sporazum koji obvezuje sve države svijeta, bogate i siromašne, da ograniče globalno zatopljenje smanjivanjem emisije stakleničkih plinova koji u velikoj mjeri nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
“Čovječanstvo će gledati na 4. studenog kao na dan na koji su države zatvorile vrata neizbježnoj klimatskoj katastrofi”, rekla je UN-ova glavna tajnica Konvencije o klimi Patricia Espinosa.
No, iako je to razlog za slavlje, “također je i trenutak da se pogleda unaprijed trijezno procjenjujući s obnovljenom spremnošću zadaće koje predstoje”, rekla je.
To znači drastično smanjivanje emisija u kratkom roku, “zasigurno u idućih 15 godina”, ukazala je Espinosa dan nakon što je UN-ovo izvješće pokazalo da trenutni trendovi vode svijet prema klimatskoj “tragediji”.
Do 2030., izvijestio je UN-ov program za okoliš, godišnje emisije stakleničkih plinova bit će 12 do 14 milijardi tona ugljičnog dioksida više od željenih 42 milijarde tona. U 2014. godine iznosile su 52,7 milijardi tona.
2016. je na putu da postane dosad najtoplija zabilježena godina a razine ugljičnog dioksida u atmosferi su 2015. prešle zlokobni prag.
U petak će Eiffelov toranj u Parizu, javne i vladine zgrade u, među ostalim, Marakešu, New Delhiju, Sao Paolu i Adelaideu, biti zeleno osvijetljene obilježavajući tako stupanje sporazuma na snagu.
Nakon godina složenih pregovora sporazum je konačno prihvaćen prošlog prosinca u Parizu.
Kako bi stupio na snagu trebalo ga je ratificirati 55 država koje stvaraju 55 posto emisije stakleničkih plinova. Taj je prag prijeđen prošlog mjeseca, a do sada ga je ratficiralo 94 od 197 sudionika UN-ove konvencije o klimi (UNFCC).
Predstavnici gotovo 200 zemalja okupit će se u ponedjeljak na dva tjedna u Marakešu, u Maroku, kako bi raspravljali o pojedinostima Pariškog sporazuma i dogovorili politike, tehnologije i financijska sredstva potrebna kako bi se ostvarili ciljevi sporazuma.
Fenix Magazin/MD/Hina/Fah
