Predstavljene su statistike kriminalnih djela u Njemačkoj. Ako je i dobra vijest da je nešto manje krađa i provala, svakako je loša da je sve više nasilničkih djela svih vrsta i motiva.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je na konferenciji za novinare bio jasan: svjedoci smo “zabrinjavajućeg” povećanja grubosti u našem društvu i to se vidi i u “običnom” kriminalu, politički motiviranom kriminalu baš kao i na internetu. To je “zvono na uzbunu za sve nas” i pokazatelj da je “nešto u društvu pošlo krivim smjerom” rekao je ministar.
Slaba je utjeha da je broj kriminalnih djela tek nešto porastao, na šest milijuna i 370 tisuća – 0,7% više nego prošle godine i to je 7.800 utvrđenih kriminalnih djela na 100 tisuća stanovnika. Ali problem je priroda tih zločina, piše Deutsche Welle.
Kada je riječ o “običnim” provalama i krađama, njih još uvijek ima gomila, ali i jednih i drugih ima nešto manje. Kod provala je to čak prvi put u mnogo godina da je zabilježen pad i to od čak 9,5%. Štoviše, od 151 tisuće slučajeva je u gotovo 67 tisuća provala sve ostalo na razini pokušaja. A kod krađa, što je u pravilu svako treće kazneno djelo s kojim se policija mora baviti, zabilježen je pad od 4,4%.
Ali onda dolaze loše vijesti: nasilje je postalo svakodnevica. Opasnih tjelesnih ozljeda je bilo 9,9% više i riječ je o više od 140 tisuća slučajeva!
Čak i slučajeva ugrožavanja života, makar u današnje doba kriminalističke znanosti počinitelj jedva da ima ikakvih izgleda ostati nekažnjen, je godine 2016. bilo za čak 14,3% više nego u godini prije i riječ je o 2.418 slučajeva – na sreću, 73% tih napada ostalo je na pokušaju ubojstva.
I slučajeva silovanja je bilo 12,8% više i riječ je o 7.919 prijavljenih slučajeva – koliko ih je ostalo neprijavljeno, to je stari problem kod ove vrste kaznenog djela.
Njemački ministar je pred novinarima morao priznati i da postoji značajan porast kriminalnih djela koja su počinili ovdje pristigle izbjeglice i migranti i u toj skupini je proporcionalno ipak više kaznenih djela nego u prosjeku.
No, de Maiziere je odmah upozorio: i tu se radi u pravilu o samo malenoj skupini osoba iz samo određenih zemalja koje su i prije toga dolazile u sukob sa zakonom. Na primjer, među “pravim” izbjeglicama iz Sirije ima čak manje kriminala nego što bi to bio prosjek.
Ministar taj kriminalitet tumači i okolnostima u kojima su izbjeglice smještene, a u 174.438 slučajeva migranata optuženih za kršenje zakona se ne broje prekršaji poput boravka u Njemačkoj bez dozvole.
Ministar mnogo manje razumijevanja ima za kaznena djela s druge strane spektra, u slučajevima politički motiviranog nasilja. To čini doduše tek 1% nasilnih djela te vrste, ali i to je daleko previše jer ministar podsjeća kako je to od “enormnog značenja za suživot” u ovoj zemlji.
Zabilježeno je 23.555 kaznenih djela desnih ekstremista, 9.389 isto takvih djela lijevih ekstremista i 3.372 nedjela počinjena iz puke mržnje prema strancima. Doduše, većinu nedjela čine tek kaznena djela širenja mržnje i propagande, a tu polovica kaznenih djela odlazi na račun neonacista.
Ali i kad je riječ o nasilničkim djelima s političkim motivima, porast je zabrinjavajući – od 345 u 2015. na 597 prošle godine. Doduše, tu se već po tumačenju samog događaja onda ubraja i teroristički napad na Božićni sajam u Berlinu s 12 žrtava, ali i inače je bilo 38 slučajeva s pokušajem, a u tri slučajeva i s izvršenim ubojstvom s ukupno 14 žrtava.
Kada je riječ o kaznenim djelima s islamističkom pozadinom je i tu zapravo bilo 13,7% manje zločina, ali i među tih 773 je onda bilo mnogo težih.
Osim Berlina se tu moraju brojati i slučajevi terorističkih napada u Würzburgu ili Ansbachu. Zabilježen je i velik porast broja politički motiviranih kaznenih djela počinjenih od osoba stranog podrijetla: prije svega je tu riječ o sukobu između ovdašnjih Turaka i Kurda, a većina tih kaznenih djela je počinjena na manifestacijama koje je priredila jedna ili druga strana.
Fenix-magazin/IM/DW
