Home > Razne vijesti > Znate li kamo lete “hrvatski” orlovi?

Znate li kamo lete “hrvatski” orlovi?

Dok zmijar Paško do zimovališta i nazad preleti više od 12.000 km, surom “orliću” sa Svilaje nije suđeno dalje od vjetroelektrane u Ravnim kotarima, neki su od rezultata istraživanja kretanja grabljivica do kojih su hrvatski ornitolozi došli primjenjujući metode satelitskog praćenja.

Orlovi su zbog iznimnih letačkih sposobnosti, oštrog vida i života na nedostupnim mjestima, odavna bili predmet obožavanja ljudi. Njihova štovanja iz religija prenesena su i u sekularne sfere, gdje su likovi orlova postali simboli najvišeg reda. Primjerice, postali su važan dio grbova niza zemalja, među kojima i naših susjeda.

Znanost je znatno proširila spoznaje o orlovima, no brojni mitovi tvrdokorno održavaju vjerovanja da su oni “više od života” Tako, u novije vrijeme, mediji javljaju da im je policija namijenila ono što drugi ne mogu: naime, koristi ih da bi suzbijala kretanje nepoćudnih dronova.

Hrvatski ornitolozi iz udruge Biom, nastojali su iskoristiti mogućnosti telemetrijskog praćenja kako bi bili što bliži orlovima i kako bi što bolje upoznala njihovo ponašanje. Dio istraživanja objavili su u novom broju znanstvenog ornitološkog časopisa Larus, koji u HAZU (ranije JAZU) izlazi od 1947. godine.

Zmijar na zimovanju

Orao zmijar, gnjezdarica je selica Hrvatske i drugih europskih zemalja. Procjenjuje se da hrvatska populacija zmijara broji oko 110-140 parova rasprostranjenih uz priobalje, od Istre do Konavala, uključujući otoke i planine uz obalu. Hrani se zmijama i gušterima, spretan je i brz letač koji satima lebdi i kruži iznad krških staništa u potrazi za plijenom, a spada u ugrožene vrste.

Zmijar zimuje u sjevernim tropima Afrike, južno od Sahare, pa je ornitologe zanimalo kojim putem zmijar stigne u zimovališta. Članovi Bioma iz Zagreba, obilježili su mladog zmijara Paška GPS uređajem 27. srpnja prošle godine u Parku prirode Telašćica.

Rezultati su pokazali da je Paško izabrao istočni selidbeni put, na kojem je od 18. rujna prošle godine, za 25 dana preletio 6054 kilometara. Prosječno je dnevno preletio 275 km, što je primjerice, udaljenost od Zagreba do najistočnijih dijelova državne granice, dalje od Brača, do Beča ili do Venecije.

Prvog dana preletio je 225 km do Vrgorca, a zatim je u dva dana prešao manje od sto kilometara. Trećeg dana preletio je 362 km do Borsha u Albaniji, a petog 340 km do Rodovilosa u Grčkoj. Zatim je preletio 262 km do Osmaneija, grada u Turskoj preko koje je letio još tri dana. Potom je tri dana letio iznad Libanona i Jordana, te doletio do Al Tora u Egiptu.

orlovi udruga biomPet dana mu je trebalo da preleti Egipat, pri čemu je zadnjeg dana prešao čak 545 km! No preko Sjevernog Sudana prevalio je čak 598 km za jedan dan, što je otprilike udaljenost od Zagreba do Skoplja, Genove ili gotovo do Frankfurta ili Dresdena.

Narednih šest dana letio je sve kraće dionice, čak i kraće od 140 km, te doletio u zimovalište Al Akhdar na krajnjem jugu Sjevernog Sudana, kod Centralnoafričke Republike. Prema Accuweatheru, u utorak je u našem Pašku najbližem naselju, Al Fa’ru, temperatura zraka iznosila 40 stupnjeva. Ondje, na rubu pustinje Darfur, bilo je, kažu, djelomično sunčano i vruće. I tako će mu biti do proljeća. A tada, eto Paška opet, do šest tisuća kilometara udaljenog voljenog Jadrana.

76 novih “supića”

Ornitolozi su također promatrali aktivnosti gnijezdećih parova bjeloglavog supa. Supovi spadaju u skupinu lešinara, te su najbliži rođaci rodu orlova. Zajedno pripadaju skupini grabljivica. Prema podacima Bioma, u Hrvatskoj je prisutno 47 vrsta grabljivica. One se dijele na sokolovke (Falconiformes) s 9 vrsta sokolova i na jastrebovke (Accipitriformes) s 28 vrsta u koje spadaju orlovi, škanjci, lunje, eje, strvinari (supovi), kopci i jastreb. Noćne grabljivice čine sovke (Strigiformes) s 10 vrsta sova i ćukova.

Od četiri vrste europskih lešinara, sve ugrožene i zaštićene, bjeloglavi supovi su jedina koja se i dalje gnijezdi u Hrvatskoj. Promatranje je obavljeno na kolonijama na Cresu, Krku, Prviću i Plavniku tijekom ožujka, travnja i lipnja 2017. godine. Ukupno je zabilježeno 108 aktivnih parova, koji su dali 76 ptića. Najviše parova je bilo na Malom Boku – Koromačni na Cresu, 40 njih, i kod njih se izleglo 25 malih supova.

Budući da se manje kolonije supova nalazi i na otoku Pagu i Velebitu, procjenjuje se da u Hrvatskoj obitava između 110 i 140 parova tih grabljivica.

Kobna vjetrolektrana kod Bruške

No, prvo telemetrijsko praćenje surog orla, ugrožene gnjezdarica priobalne i gorske Hrvatske, učinilo je ornitologe svjedocima njezina neželjenog kraja. Mladi mužjak, porijeklom s Promine, uistinu nije rođen pod sretnim zvijezdom. Najprije je pronađen prostrijeljen.

Ornitolozi su ga oporavili, opremili uređajem teškim svega 33 grama, koji pokazuje njegova kretanja, i pustili u prirodu u Parku prirode Krka. Naime, zamijetili su da mladi imaju puno veću smrtnost od odraslih, pa su zbog toga dodatno željeli promatrati kretanje orlića.

Praćenje orla trajalo je malo više od dva mjeseca. Većinu vremena suri se orao zadržavao u okolici Gornjih Biljana i Gornjeg Karina, vjerojatno zbog činjenice da se radi o teritoriju nedorasle jedinke, smatraju ornitolozi Bioma. S tim uređajem suri orlić s Promine prešao je ne više od 3420 km. Satelitski trag zaustavio se kod Gornjeg Karina. Zaustavila ga je elisa vjetroagregata kod Bruške.

Hrvatsku naseljava oko 20-25 parova surih orlova, koji obitavaju na nekoliko područja, najviše na priobalnom dijelu sjevernog Jadrana i okolnih planina Ćićarije, Učke, Gorskog kotara i Like. Na području Dalmacije, smatra se, ima svega nekoliko surih orlova. Suri orlovi nemaju prirodnih neprijatelja. Kao i druge grabljivice, na vrhu se piramide i kontroliraju zbivanja u ekološkom sustavu. Njegov jedini neprijatelj je, eto, čovjek.

Fenix-magazin/MD/Hina/Foto: Udruga Biom

 

Pogledajte drugo

Ante Rebić/Foto: Hina

Rebić oduševio čelnike Eintrachta i dobio velike pohvale

Hrvatski napadač Ante Rebić (24), koji je briljirao na SP u Rusiji, produžio je ugovor ...