Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu u Beču na konferenciji Euromoney, na panelu guvernera iz Hrvatske, Makedonije, Albanije i Ukrajine da i u ovoj godini očekuje nastavak stabilnosti tečaja kune i stabilnosti bankovnog sustava ali da i dalje postoji potreba za provođenjem strukturnih reformi koje bi srednjoročno i dugoročnp gledano povećale moguću stopu rasta hrvatskog gospodarstva.
„Strukturne reforme su ključ za Hrvatsku, koja u ovom trenutku doživljava oporavak nakon šest godina recesije. Očekujemo ove godine rast od 3 posto , no u velikoj se mjeri radi o cikličkoj komponenti rasta.
Ako Hrvatska poveća svoju potencijalnu stopu rasta BDP-a, a uvjeren sam da ona može biti znatno viša od sadašnje, onda prvenstveno mora vlastitu ekonomiju učiniti efikasnijom, što je samo moguće putem strukturnih reformi“, rekao nam je Vujčić, poručivši kako „nema te makro-ekonomske politike, ni fiskalne, ni monetarne, koja može dići stopu rasta, ako nismo dovoljno efikasni“.
Napomenuo je kako su Hrvatsku niz godina mučila dva problema: nedostatak gospodarskog rasta i rast javnog duga, odnosno povećana fiskalna ranjivost. „Svi očekuju da Hrvatska ne samo stabilizira nego i smanjuje javni dug, jer je na razini od 85 posto BDP-a, što je po mojoj i po ocjenama stručne javnosti previsoko za zemlju poput Hrvatske“, ustvrdio je guverner HNB, dodavši kako to mora biti srednjoročni cilj, jer je vezan i za ulazak RH u Europsku monetarnu uniju.
„Ako Hrvatska u tome uspije, sigurno će to utjecati i na cijenu njenog zaduživanja na tržištu“, zaključio je. Na upit kada će Hrvatska preuzeti euro, Vujčić je odgovorio kako naša zemlja na svom putu u Europsku monetarnu unju ( EMU) prvo mora izaći iz procedure prekomjernog deficita, a nakon toga, pod pretpostavkom da postoji jasan put ka daljnjem smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, može pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam, koji je preduvjet ulaska u EMU.
„Svaka zemlja mora provesti dvije godine u tečajnom mehanizmu da bi mogla ući u EMU, a preduvjet za ulazak u tečajni mehanizam je fiskalna konsolidacija i to je put kojim Hrvatska treba ići“, pojasnio je Vujčić. Na panelu se je uglavnom raspravljaloo izgledima monetarne politike u ovoj godini, kako trenutačna globalna kretanja utječu na monetarne politike zemalja regije središnje i istočne Europe, od onoga što se događa u SAD-u nakon izborne pobjede Trumpa i povećanja i najava daljnjih povećanja kamatnih stopa Feda i s tim u vezi implikacijama monetarnih politika Europske središnje banke na politike središnjih banaka u regiji, te koordinaciji tih politika.
„Ono što se događa s dolarom, odnosno američka monetarna politika prvenstveno utječe na nas kroz povećanje inflacijskih pritisaka i to kroz rast tečaja američkog dolara, zbog toga što se sirovine obračunavaju u toj valuti, pa se to može djelomično odraziti na otplatu duga koji imamo u dolarima, no veći dio našeg duga je osiguran tako da nema neki veliki efekt“, rekao je hrvatski guverner. Dodao je da ono što treba sačekati do jeseni ove godine je objava namjera Europske središnje banke do kraja 2017., odnosno u 2018. godini.
„Budući da stopa inflacije raste, budući da vidimo rast kamatnih stopa u SAD-u, koji je dominantna snaga na financijskim tržištima ne treba smetnuti s uma da bi se razdoblje niskih kamatnih stopa, kakvo smo imali zadnjih nekoliko godina , moglo bližiti kraju, što bi za sve moglo imati posljedice“, zaključio je Vujčić. S zanimanjem je praćena i njegova izjava vezana za komunikacijsku strategiju HNB i podatak da trenutačna deflacija u Hrvatskoj ( obzirom da nije postignuta ciljana inflacija od 2 posto), „nije tako loša za gospodarstvo i gospodarstvenike“.
Fenix Magazin/Snježana Herek
