Home > POVIJEST > Privatnim kanalima članovi družbe su prikupljali vrijednosti i donijeli ih u Mainz

Privatnim kanalima članovi družbe su prikupljali vrijednosti i donijeli ih u Mainz

4_Viteska_dvorana_Zmajeva
Viteška dvorana zmajeva

Društvo bogatih i moćnih ili čuvari hrvatske povijesti koji su hrvatsku tiskarsku tradiciju uveli u riznicu njemačkog i svjetskog tiskarstva?

braca hrvatskog zmaja
Uspoređuju s iluminatima i masonima zbog iscrpnih postupaka prilikom vršenja obreda učlanjenja u Družbu

Gutenbergov muzej u Mainzu, koji slovi kao središte europskog i svjetskog tiskarstva, u svojoj bogatoj arhivi danas posjeduje i književnu građu o hrvatskom tiskarstvu na trima pismima kojima su se služili Hrvati: latinici, glagoljici i hrvatskoj ćirilici (bosančici).

Vrijednu donaciju od 129 naslova na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku, Gutenbergovu muzeju  uručili su predstavnici Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ – Stol riječkobakarski. Napravili su to kako bi hrvatsku kulturu uveli u riznicu njemačkog i svjetskog tiskarstva. Privatnim kanalima članovi družbe pune su dvije godine prikupljali vrijedne knjige od kojih je dio pisan glagoljicom.

hrvatski zmaj
Braća Hrvatskog zmaja

Što danas znamo o družbi nekad moćnih i utjecajnih pripadnika hrvatske društvene scene? Jesu li njeni članovi danas vrijedni i pošteni domoljubi, koji brinu o hrvatskoj kulturnoj baštini ili oni koji su bliski pripadnicima različitih tajnih društava? Iz povijesti družba Braće Hrvatskog zmaja poznato je da se radi o kulturnoj udruzi koja je utemeljena 1905. godine u Zagrebu od Emilija Laszowskog i Velimira Deželića. Ustroj najviše spominjane družbe u Hrvata djeluje na temeljima hrvatskoga prijateljstva i bratstva. Broj članova, odnosno redovite braće, je ograničen. Prema važećem pravilniku, postoji numerus clausus od 310 redovitih članova. Sjedište Družbe, odnosno Zagrebačka županija i Zagreb, danas može imati najviše 101 člana. Svaki od 16 zmajskih stolova po hrvatskim županijama može imati najviše 11 članova. Mali broj članova ne sprječava naše poznate akademike i umjetnike, u novije vrijeme i političare, da zauzmu mjesto za „zmajskim stolom“. Članovi družbe među ostalima bili su: akademik Andrija Mohorovičić, slikar Ivan Lacković Croata, biskup Đuro Kokša te predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je nosio ime Zmaja od Hrvatske. Zbog velikog broja uglednih i utjecajnih ljudi, pogotovu političara, Zmajeva družba se našla na meti dežurnih kritičara.

U družbi se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju
U družbi se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju

Iako se danas trude promicati istinsko hrvatsko značenje, etičke i kulturne vrijednosti Hrvata, mnogi ovu Družbu prozivaju društvom bogatih i moćnih pripadnika hrvatske političke elite. Pojedinci ih čak uspoređuju s iluminatima i masonima, prvenstveno zbog iscrpnih postupaka prilikom vršenja obreda učlanjenja u Družbu. Znak Družbe je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik im je sv. Juraj. Družbino geslo je: Pro aris et focis Deo propi t i o (Za žrt v e – nike i ognjišta, s Božjom pomoći). S a m i č l a n o v i svoju družbu smatraju nacionalnom kulturnom udrugom koja proučava povijest hrvatskoga naroda, ali i ukazuje na hrvatski doprinos europskoj i svjetskoj umjetnosti, znanosti i kulturi. Potvrdio je to sadašnji veliki meštar Dragutin Feletar otkrivši da Družba ima tri vrste članova: redovitu braću, članove prinosnike i počasne članove. Isto je rekao da je družba uglavnom apolitična te i da se članovi međusobno ne pitaju kojoj stranci, vjeri i nacionalnosti pripadaju.

Piše : Marijana Dokoza 
marijana.dokoza@fenix-magazin.de

Pogledajte drugo

Foto Hina

Predsjednički izbori u Francuskoj: Emmanuel Macron i Marine Le Pen ulaze u drugi krug

Proeuropski centrist Emmanuel Macron i kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen kvalificirali su se za ...

reklama