Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović izrazila je nadu da će povijesni doprinos što ga je Nikola Šubić Zrinski utkao u hrvatski nacionalni identitet biti okrunjen dizanjem dostojnoga spomenika u Zagrebu, kao trajnoga znamena tomu hrvatskom velikanu.
Hrvatska predsjednica tu je nadu istaknula u srijedu navečer na svečanoj akademiji kojom se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u sklopu Godine Nikole Šubića Zrinskoga obilježava 450. obljetnica Sigetske bitke.
Hrvatski narod je preko Sigetske bitke osnažio visoku svijest i njezino značenje u hrvatskom identitetu, rekla je predsjednica dodavši kako se u toj bitki braneći dom pokazao visoki etos.
Naglasila je da su u toj bitci pokazani domoljublje, hrabrost, požrtvovnost i zajedništvo. Nikola Šubić Zrinski je nezaobilazni znak borbe za slobodu hrvatskoga naroda i obrane hrvatske državne neovisnosti koja se očitovala i u Domovinskom ratu, istaknula je i dodala kako su Nikola Sigetski i Sigetska bitka i njezini junaci ušli u kolektivnu memoriju hrvatskoga naroda.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner naglasio je kako Nikola Šubić Zrinski živi u našoj nacionalnoj svijesti, a u svijesti Europe kao novi Leonida. Grad Zrinskih, Zrinj, 1943. je spaljen, a njegovih stotinjak stanovnika pogubljeno, neposredno poslije rata dvije trećine Zrinjana su raseljene, a stotinjak ljudi je smaknuto, rekao je Reiner dodavši kako je nacionalna obveza obnoviti život u Zrinju.
Načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov naglasio je kako današnja hrvatska vojska s punim pravom ima svoje temelje u visokim vojnim i moralnim načelima Nikole Šubića Zrinskoga. Ovaj hrvatski velikaš u Sigetskoj bitci je pokazao kako se brani dom, čuva vjera i brani domovina, rekao je Šundov dodavši kako Nikola Šubić Zrniski ima obilježja upravo onakva kakva treba imati pravi vođa.
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Jozsef Zoltan Magyar podsjetio je kako je Nikola Šubić Zrinski vodio zajedničku obranu europskoga doma. Naglasio je kako ono što su naši preci učinili tada obvezuju i danas naše narode i države.
Pozdravne riječi uputili su i predsjednik Hrvatske akademije Zvonko Kusić te predsjednik Međunarodnoga povjerenstva za očuvanje i promicanje povijesne, kulturne, nacionalne i vojničke ostavštine hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Ferankopana mons. Juraj Kolarić.
Nakon pozdravnih govora u HAZU je održan i glazbeno-scenski program u kojem je izvedena i romanca Zrinjskoga iz opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca te ulomak govora Nikole Šubića Zrinskoga, kojeg je interpretirao dramski umjetnik Dragan Despot.
Dana 7. rujna 2016. navršila se 450. obljetnica Sigetske bitke, kojom je završena jednomjesečna opsada tvrđave Siget u Mađarskoj koju je od 100.000 osmanskih vojnika pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog branilo 2500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom hrvatskog velikaša Nikole Šubića Zrinskog.
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske i Europe jer je zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bilo prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tijek povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća. Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban 1542. – 1556., svojom je junačkom pogibijom postao hrvatski i mađarski nacionalni junak koji simbolizira junaštvo, požrtvovnost i domoljublje.
Odlukom Hrvatskog sabora 2016. je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog, a jedna od središnjih točaka obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke jest svečana akademija u palači HAZU, kojom se otvara i dvodnevni međunarodni znanstveni skup Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. koji organiziraju HAZU, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uz hrvatske povjesničare, sudjelovat će i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine koji će rasvijetliti turbulentno razdoblje druge polovine 16. stoljeća te osobu Nikole Šubića Zrinskog i odjek koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima.
Fenix-magazin/Hina
