Search
Close this search box.
Search
Ilustracija

Istraživanje: Što očekuju hrvatski iseljenici, koje su im najvažnije vrednote…

U rješavanju demografskog problema u Republici Hrvatskoj trebaju sudjelovati sve sastavnice društva, jer ni jedno ministarstvo i ni jedna mjera sama za sebe ne mogu riješiti taj problem, istaknuo je državni tajnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota u četvrtak na okruglom stolu “Emigrantski val mladih iz Republike Hrvatske“ koji su organizirali Hrvatsko katoličko sveučilište i Zaklada Konrad Adenauer.

Uspjeh ovisi o svima nama, rekao je Strmota podsjetivši među ostalim da je resorno ministarstvo povećalo rodiljne naknade kako bi se mladim obiteljima pružila veća sigurnost.

Uzrok iseljavanja, prije svega, vidi u izostanku većeg gospodarskog i rasta životnog standarda koje smatra ključnim za povratak iseljenih u Hrvatsku.

Politika bi trebala stvoriti pozitivno ozračje pa i za one koji imaju posao, a razmišljaju o odlasku iz Hrvatske.

Generalizira se da je vani sve super, a u Hrvatskoj ništa ne valja, iako se nudi kvalitetan život, obrazovanje i infrastrukture, no fali optimizma i rasta životnog standarda, ocijenio je Strmota.

Govoreći o statističkim podacima o iseljavanju iz Hrvatske, dr. Nenad Pokos sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar upozorio je na izrazito negativne demografske trendove, odnosno depopulaciju, problem koji se produbljava, navodeći kako je u razdoblju od 1991. do 2011. prirodni prirast -7,2 posto, a samo od 2011. do 2016. već dodatnih – 3,4 posto.

U 2015. 16.702 više umrlih nego novorođenih

2015. bila je “rekordna” jer je bilo 16.702 više umrlih nego novorođenih, a 2017. mogla bi ju nadmašiti sa oko 18.000, upozorio je Pokos. Također je ukazao na negativnu migracijsku bilancu budući od 2009. broj iseljenih nadmašuje useljene i taj se broj značajno povećava od 2013. kada je Hrvatska ušla u EU i od tada je samo u Njemačku iselilo 56.000 osoba.

Istraživanje “Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske” koje je predstavio dr. Pokos provedeno je od travnja do srpnja 2017., korišten je on-line anketni upitnik na čija je pitanja odgovorilo oko 600 ljudi.

Fokus je bio na mladima (iako nisu isključivo oni bili zastupljeni među ispitanicima) i onima koji su u posljednjih pet godina napustili Republiku Hrvatsku (od 2012. godine). Anketa je distribuirana društvenim mrežama putem ponajprije Facebook grupa hrvatskih iseljenika u pojedinim državama kao i osobnim poznanstvima istraživača tzv. efektom snježne grude. Pritom je bitno istaknuti i da joj je doseg ograničen na korisnike društvenih mreža. U istraživanju su zastupljene razne tematske cjeline poput podataka o razini obrazovanja ispitanika i njihovih roditelja, županija i veličine mjesta iz kojih su emigrirali, radnom statusu u Hrvatskoj i u emigraciji, životu i okolini u mjestu dolaska, kontaktima s rodbinom i obitelji u Hrvatskoj, namjeri povratka i sl.

Dr. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog učilišta istaknuo je kako su glavni razlozi iseljavanja pesimizam i beznađe, besperspektivnost i nezaposlenost, većinom ekonomski razlozi, ali i socijalno politički i za razliku od 70-tih godina sada iseljavaju cijele obitelji .

Najveći broj iseljavanja zabilježeno je iz Zagreba te Slavonije i Dalmacije, odnosno doseljeni iz BiH.

Primjetno je da se oni koji su već jednom prije emigrirali lakše na to ponovno odlučuju, a neki su se i vratili u Hrvatsku razočarali se i ponovno otišli živjeti u inozemstvo, rekao je Jurić.

Iz osobnog iskustva svjedočio je kako u Njemačkoj nije ‘sve super’ kako se nekima čini, no ljudi vjeruju da tamo mogu uspjeti, dok ovdje u to sve manje vjeruju.

Većina iseljenih očekuje da će živjeti dvojno na relaciji domovina – Njemačka

Prema podacima istraživanja “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: EU migracijski val provedenog metodom ankete, online-ankete i posredstvom osobnog intervjua tijekom 2017., na uzorku od 1200 ispitanika u Njemačkoj starijih od 18 godina, većina iseljenih očekuje da će živjeti dvojno na relaciji domovina – Njemačka, a najvažnije vrednote su im obitelj i sigurnost, a ne bogatstvo kako mnogi misle.

Uzorak je sakupljen putem mreže hrvatske nastave u Njemačkoj,  mreže hrvatskih katoličkih misija i Facebook grupe: Idemo u svijet-Njemačka.

Osnovni problem s istraživanjem aktualnih migracija Hrvata u Njemačku je da nitko ne zna koja je struktura populacije koja je iselila pa je samim time nemoguće imati i reprezentativan uzorak. Sve dostupne relevantne procjene polaze od toga da je od ulaska Hrvatske u EU iselilo 200.000 hrvatskih građana pa je uzorak od 1.200 ispitanika, što se tiče kriterija brojnosti, referentan uzorak.

Stručnjak za migracije Marcus Engler, govoreći općenito o migracijama, naveo je kako se iz Njemačke iseljavalo u Švicarsku, Veliku Britaniju i SAD te da dolazak izbjeglica mijenja političku agendu. Iznio je podatak kako se u Njemačkoj 2016. živjelo 441.000 hrvatskih državljana.

Fenix-magazin/IM/Hina

Povezano

VIŠE OD 20 OZLIJEĐENIH: Putnički autobus u kojem su bili učenici u Njemačkoj sletio s autoceste i prevrnuo se na bok
KOBNA POGREŠKA: Liječnici izveli abortus pogrešnoj trudnici
ZDRAVSTVENI STRUČNJACI: Afrička prašina je otrovna i štetna za zdravlje  
Gašenje požara nakon terorističkog napada u Moskvi (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
GOTOVO “500 ISLAMISTIČKIH PRIJETNJI”: Njemačke obavještajne službe uočavaju povećanu opasnost od mladih džihadista
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je na Veliki Četvrtak u procesiji Za križen u Svirču, na otoku Hvaru / Foto: Fenix (SIM)
PLENKOVIĆ U NOĆNOJ PROCESIJI „ZA KRIŽEN“ NA HVARU: „Uvijek je zadovoljstvo doći na početku trodnevlja i pripremiti se za Uskrs“  
Križ na Karlovu mostu u Pragu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
NE ZABORAVITE: Danas, na Veliki petak, Crkva propisuje strogi post i nemrs. Znate li razliku između posta i nemrsa?