Kada smo otvorili grob Isusa Krista, instrumenti su prestali raditi, izjavila je u intervju za skopski Dnevnik Antonia Maropolo, kemijska inženjerka Nacionalnog tehničkog sveučilišta u Ateni, koja je bila vođa stručnog tima koji je prije tri godine napravio jedinstven poduhvat u svijetu otvarajući grob Isusa Krista u Jeruzalemu, odnosno na mjestu njegovog uskrsnuća. Tekst je objavio skopski dnevni list Dnevnik, a prenio Fenix-magazin.de
Zbog aktualnosti, tekst ponovno objavljujemo u cijelosti:
Prilikom otvaranja Svetog groba, za sve katolike najsvetijeg mjesta na svijetu, dogodili čudni fenomeni na nebu a čuli su se i zvuci truba. Maropolo to nije vidjela ni čula, ali je uočila nešto drugo.
– Ja to nisam čula, jer sam u trenutku otvaranja Svetog groba bila unutra s drugima. Nije bilo takvog fenomena, ali kada sam izašla vani, otkako smo počeli istraživati grob, instrumenti koje smo prethodno postavili na ploču groba da bi zabilježili svaki trenutak, vibracije i slično, jednostavno su se isključili. Ne mogu to objasniti, ali sam sve snimila. Sa sigurnošću mogu reći da oko tog mjesta postoji neka energija, koja je veoma, veoma jaka.
Otvaranje groba Isusa je bilo jedinstveno i izazovno, jer smo to morali učiniti bez ikakve greške. Istodobno, predstavljalo je to meni i veliko iskustvo, emocionalno i religiozno, jer se događalo sedam stoljeća nakon posljednjeg otvaranja Isusova groba, priča Maropolo natsvljajući:
-Kada smo uklonili ploču, u Svetom grobu nije bilo nikakvih predmeta. Nisam ni očekivala da ćemo nešto naći. Našli smo prazan grob, pri čemu su bila vidljiva oštećenja na donjoj ploči groba. Ona je kamena i na njoj ima rezbarija. Ploča je bila slomljena, a bilo je i sitnih kamenčića. Naravno, izvršili smo potrebne reparacije, ali slomljenu ploču smo ostavili onakvu kakva jeste. Samo smo je prekrili sa bijelom mramornom pločom – kaže Maropolo.
– Ono u šta sam sigurna jeste da je ploča koju smo otkrili upravo ona iz perioda cara Konstantina i carice Jelene. To znači da sam uvjerena da je ovo upravo to mesto, koje su oni otkrili kao Sveti grob i gde su napravili crkvu, kaže Maropolo.
Njen i zadatak njenih kolega stručnjaka nije bio samo da izvrše rekonstrukciju Kristovog groba, već i cijele crkve Edikule (Kapele s Isusovim grobom). Projekat je uključivao uklanjanje željeznih stupova koji su podupirali crkvu sa svih strana, a koji su bili postavljeni 50-tih godina prošlog stoljeća. To je podrazumijevalo ojačavanje kamenih blokova od kojih je izgrađen hram, kojeg je 325 godine dao izgraditi rimski car Konstantin, upravo na mjestu za koje se vjeruje da je tu položeno mrtvo tijelo Isusa Krista.
Konstantinovu crkvu na Svetom grobu uništio je muslimanski kalif Al-Hakim 1009. godine, a u 12. stoljeću križari su joj dali sadašnji izgled. Posljednji put je bila rekonstruisana u 19. stoljeću. Njom je upravljala Grčka pravoslavna crkva, Armenska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva.
U trenutku otvarnja Svetog groba sa stručnjacima je bio i patrijarh Jeruzalemski Teofil Treći. – Bilo je nas četvoro, i svi smo ušli zajedno. A kako je on reagirao? Mogu to jedino opisati engleskom reči “Ouu…”. To znači poštovanje, ne strah, rekla je Antonija Maropolo.
Ona objašnjava da je Sveti grob bio otvoren 60 sati, i da su oni za to vrijeme završili sve što je bilo planirano. Radili su osam mjeseci, samo noću, da bi hodočasnici mogli posjećivati sveto mjesto.
– Uzeli smo male uzorke kamenja koje smo tamo našli i sada ćemo ih analizirati u Ateni, pa ćemo vidjeti što će pokazati istraživanje, kaže Maropolo.Tijekom istraživanja stručnjaci su tamo primijetili da postoje podzemne vode. Zato smo, dodaje ona, zatražili dozvolu da istražimo i podzemnu oblast. Podzemni dio je erodiran i napravili smo studiju kako da ubuduće interveniramo kako bi zaštitili svetu Edikula i crkvu Svetog groba.
Franjevci Custodia Terrae Sanctae (Kustodije Svete Zemlje) otvorili su novu mrežnu stranicu na kojoj se može virtualno prošetati kroz Baziliku svetoga Groba. Virtualnu šetnju možete pogledati klikom ovdje.
Fenix-magazin/IM/Skopski Dnevnik
