“Ova naša parlamentarna grupa do sada je u svome radu bila okrenuta Hrvatskoj. Drago nam što ste prihvatili naš poziv jer nas zanima civilna djelatnost hrvatskih građana u Njemačkoj”, bile su uvodne riječi kojim je dr. Astrid Freundenstein, predsjednica njemačko-hrvatske parlamentarne grupe Njemačkog parlamenta (Bundestaga), pozdravila predstavnike četiri hrvatske udruge – Josipa Begića, predsjednika S.D. Croatia Berlin, Aleksandru Brnetić, predsjednicu AMAC – Deutschland, Franju Husajinu, predsjednika Zajednice hrvatskih nogometnih klubova SR Njemačke (ZHK-Nj) i Ivicu Košaka, predsjednika Hrvatske zajednice Wiesbaden.
Freudenstein je odmah na početku naglasila da dolazi iz Regensburga, grada u kojem živi puno Hrvata i da osim toga kao svi Bavarci i njoj je dobro znana hrvatska obala i njeno more, pogotovu ono južno, dubrovačko, ali nažalost ne i Istra.
Ova je parlamentarna grupa osnovana 2005. god., u vrijeme kad za parlamentarni život Bundestaga to nije bilo samo po sebi razumljivo. Kršćanski demokrat Klaus-Peter Willsch, s dobrim vezama u hrvatskim političkim krugovima, bio je inicijator njenog osnivanja i izabran je za prvog predsjednika.
U grupi je 12 članova, a u ovome mandatu ih je sedmoro iz koalicije CDU/CSU, trojica su socijaldemokrata, jedna zastupnica Lijevih (Die Linke) i od Zelenih (koalicije Bündnis 90/Die Grünen) Irene Mihalic, čiji su roditelji Hrvati. Socijaldemokrat Josip Juratović bio je članom i u prvom sastavu. Svi oni, kao i članovi svih ostalih parlamentarnih grupa, a 54 ih je u Bundestagu, redovito se sastaju s parlamentarcima, vladinim predstavnicima i diplomatima druge nacije, a njihova iskustva dobro dođu u provođenju njemačke vanjske politike.
Tijekom jednosatnog radnog doručka hrvatski su predstavnici govorili o svojim iskustvima s hrvatskim i njemačkim državnim i javnim institucijama.
Franjo Husajina veći je dio svog izlaganja posvetio objašnjavanju strukture ZHK-Nj i njene jake institucionalne umreženosti u Njemački nogometni savez (Deutscher Fußball-Bund/DFB), a prijateljske u Hrvatski nogometni savez (HNS), dok je Josip Begić objasnio kako to izgleda na terenu ove jedne od najstarijih hrvatskih športsko-nogometnih udruga u Njemačkoj, govoreći o uspjesima i problemima devet natjecateljskih Croatiinih momčadi te dviju ekipa Croatia Futsal-a.
Brnetić je prezentirala djelatnosti alumni društva AMAC – Deutschland e.V. kao jedne od sastavnica Saveza društava AMAC/AMCA u Zagrebu i međunarodnog društva alumni-clubs.net (A, CH i D) u Njemačkoj, koji su oslikali razgranatost AMAC-ove djelatnosti.
Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena pod vodstvom Ivice Košaka ima raznolik i obilan program s kojim u uhodanim i redovitim razmacima pokriva mnoge interesne sfere. Oni slave UNESCO-ov Svjetski dan knjige, odlaze na stručne izlete, ove su godine sudjelovali u obilježavanju 100. obljetnice Prvoga svjetskog rata, a nedavno im je izašao i dvobroj 45/46. Riječi, glasnika koji redovito izlazi od 1992. god.
Košak je na kraju sastanka rekao da bi ovakvu vrstu djelatnosti kojom se bave civilne hrvatske udruge u Njemačkoj valjalo dignuti na višu razinu. Brnetić je zamolila da hrvatskim kolegama ukažu na važnost institucije atašea za kulture bez kojih su prije nekoliko godina ostala sva hrvatska veleposlanstva. Istakla je da kultura nije samo područje ljudskog djelovanja koje ne može bez državnih poticaja nego da je ona itekako važan ekonomski faktor.
Aleksandra Brnetić
