Home > VIJESTI > HRVATSKA > Dubrovnik: Zatvorena 1046. Festa svetog Vlaha

Dubrovnik: Zatvorena 1046. Festa svetog Vlaha

Spuštanjem barjaka svetog Vlaha i podizanjem državne zastave ispred Crkve svetog Vlaha te svetom misom u nedjelju je u Dubrovniku zatvorena 1046. Festa svetog Vlaha.

Svečanost zatvaranja započela je budnicom Gradske glazbe i Dubrovačkih trombunjera, nakon čega je uslijedilo hodočašće na Goricu svetog Vlaha, gdje je svetu misu predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

„Povjerenje u parca staro je preko tisuću godina i vezano za onu pobožnu legendu iz 10. stoljeća kada je biskup starac upozorio svećenika Stojka o namjerama Mlećana. Dubrovčani su prepoznali u oslobođenju osobitu milost svetoga Vlaha i odredili ga kao svoga trajnoga parca. Blagdan svetoga Vlaha stoljećima je tako imao posebno mjesto u dubrovačkom državnom kalendaru, a kipovi, slike, crkve i samostani dizali su se diljem Republike u čast biskupu i parcu, pa tako i ova zavjetna crkva na Gorici, pred kojom završava slavlje prije samog spuštanja zastave“, rekao je Puljić na Gorici svetog Vlaha.

Osvrnuo se i na Dan života, koji se također danas obilježava.

„Godine 1996. hrvatski su biskupi odlučili jedan dan posvetiti temi života te odredili da upravo bude prva nedjelja u veljači. Ovim slavljem posebnoga dana Crkva želi posjetiti da je čovjekov život i u krizi i u opasnosti a naše okruženje pomalo se pretvara u okruženje kulture smrti. Život je Božji dar, zbog toga štovatelji svetoga Vlaha promiču kulturu života“, istaknuo je Puljić, ističući kako je sveti Vlaho sveprisutan te pazi na svakog građanina grada, pozdravlja i opominje.

Zatvorena 1046. Festa svetog Vlaha u Dubrovniku„Sveti Vlaho ušao je pod kožu svojih štovatelja i postao milim savjetnikom i onima koji se odgojem bave, zemlju obrađuju, po moru plove, vode narodnu politiku. Svima je blizak i drag jer njihov je parac, a njegovi kipovi doimlju se kao kompas, domobran i zaštita. Grad kamena i svjetlosti, premda je bio pod različitim utjecajima i vjetrovima, potresima i ratovima, bio je i ostao trajno stamen i čvrst. Nad njime nije bdio duh oružja, već misao i duh slobode“, zaključio je mons. Puljić, dodavši kako je upravo zato Festa svetoga Vlaha ‘memorija stoljeća’.

Potom, točno u podne, nakon prigodnih riječi rektora Stolne crkve svetog Vlaha don Tome Lučića, spušten je barjak zaštitnika grada, a podignuta državna zastava.

„Lijepo je, kažu, ići u korak s vremenom, ali isto tako je lijepo i korisno katkada stati i pogledati unatrag. Gledajući tim pogledom izbliza vidimo detalje, ali ako pogledamo iz daljeg, vidimo cjelinu. Kad je pitanje Dubrovnika, ta cjelina naše prošlosti je takva, da je nije bilo nigdje dalje, a ni bliže. Takva da je teško i u današnje doba dostići tu razinu kulture, dobrote, humanosti, ljudskosti, kao što je bila ona u Dubrovniku nekad”, kazao je Lučić.

Poručio je kako je „potrebno prelistati povijest koju je dobrim dijelom prekrila prašina, pokušati vratiti onu razinu ljudskosti i kršćanstva što nas je sveti Vlaho naučio” te tako svjedočiti i danas što je Dubrovnik nekad bio.

“Želimo da takav Dubrovnik, kakav je bio, ostane. Tako da ga sačuvamo kao ono čime su ga nekoć davno nazvali – hrvatskom Atenom, mjestom gdje se sve lijepo čuje, sve lijepo uči i skladno i lijepo s drugim ljudima živi. Sve nam je to u amanet ostavio sveti Vlaho, kad je izabrao ovaj grad za svoj grad. Neka nam pomogne sačuvati ga i neoštećenog predati generacijama koje dolaze iza nas”,  istaknuo je don Toma Lučić.

Festa svetoga Vlaha, koju je UNESCO 2009. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine, otvara se svake godine na Kandeloru (Svijećnicu) 2. veljače, puštanjem golubica i podizanjem svečevog barjaka, a središnji dio proslave je na sam svečev blagdan 3. veljače, kada se održava sveta misa u Crkvi svetog Vlaha te procesija Stradunom u kojoj se nose moći dubrovačkog parca.

Fenix-magazin/IM/Hina

Pogledajte drugo

Foto: Screenshot/Youtube

Evo koliki stan za 700 eura mjesečno možete dobiti u ovih 200 njemačkih gradova

Velik dio plaće u Njemačkoj ide za najam stana. No, to ne mora biti tako, ...