„Kuda kormani Hrvatska, najmlađa članica Europske unije, nakon novih izbora“, naziv je panel rasprave održane u četvrtak navečer u, prepunoj dvorani, u Europskoj kući u Beču, upriličene dan uoči obilježavanja 100 dana Plenkovićeve vlade.
Organizirali su je austrijski Institut za Podunavlje i središnju Europu (IDM) i Autrijsko-hrvatsko društvo u Beču u suradnji s zastupstvom Europske komisije i Informativnim uredom Europskog parlamenta u Austriji, Institutom za međunarodnu politiku u Beču i austrijskom bankom „Die Erste“.
U zanimljivoj raspravi, u kojoj su austrijski i međunarodni panelisti imali mnogo više pozitivnih riječi o Hrvatskoj od onih iz Hrvatske, sudjelovali su Vedran Džihić iz austrijskog Instituta za međunarodnu politiku, Paul Rübig, austrijski zastupnik u Europskom parlamentu, Christoph Schöfböck iz CEO Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Goste su uvodno, kratkim osvrtom na dosadašnja hrvatska postignuća i izazove koje stoje pred RH pozdravili Jörg Wojahn, voditelj predstavništva Europske komisije u Austriji i domaćini skupa, Nikolaus Berlakovich, predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču i zastupnik Narodne stranke u austrijskom saveznom Parlamentu i predsjedavajući IDM-a Erhard Busek.
Razgovor je vodio bečki novinar Nedad Memić. Skupu je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković sa svojim suradnicima, Domagojem Marićem i Tatjanom Mrvoš.
„Povratak nacionalizma u Hrvatsku je tema koja posebno brine Europsku uniju“, rekao je Wojahn, napomenuvši kako je zajednički interes i hrvatski i europski i cijele regije „promicanje mira suradnje i europejstva“.
„Hrvatska i Austrija imaju tradicionalno dobre odnose i ponosni smo da je Austrija mogla pomoći Hrvatskoj na njenom europskom putu“, rekao je Berlakovich, dodavši kako je Austrija važan gospodarski partener RH. Napomenuo je kako je ova godina „Godina hrvatske kulture u Austriji“ izuzetno važna ne samo za kulturnu razmjenu dviju zemalja nego i šire, obzirom na važnu ulogu koju naša zemlja, kao članica EU-a ima u regiji.
„Moj je dojam da Hrvatska na mnogim područjima na dobrom putu, ali posao nije završen, pred njom stoji još čitav niz izazova, posebno u regiji“, rekao je Busek, istaknuvši posebni značaj postupnog , ali evidetnog „korak po korak“ razvoja naše zemlje, kako za Hrvatsku, tako i za regiju i cijelu Europu.
Vedran Džihić je rekao kako je Plenkovićeva vlada mnogo stabilnija od prethodne i da će njen uspjeh ovisiti o tome, hoće li uspjeti „pomiriti prošlost, sadašnjost i budućnost“ . Dodao je da RH kao članica EU i lider u regiji mora osigurati stabilnost zemlje, pravnu sigurnost i društvenu solidarnost, te pokrenuti reforme usmjerene na gospodarski rast.
Pohvalio je poreznu reformu nove hrvatske Vlade, osjetno smanjenje deficita u zemlji, istaknuvši pritom pozamašan javni dug Hrvatske i alarmantnu stopu nezaposlenosti mladih od 45,9 posto, kao njen najveći problem. Ukazao je na nestabilnost regije na jugoistoku Europe i eksplozivnu situaciju imeđu Srbije i Kosova, izuzetno zategnute odnose Srbije i Hrvatske, uz opasku da je premjer Plenković „svojim tonom uspio primiriti situaciju“, te ostala neriješena pitanja u BiH i regiji.
„Sukobe treba riješavati dizanjem ruku kao u Europskom parlamentu, a ne upiranjem prsta u nekoga“, rekao je europarlamentarac Rübig. Dodao j kako je prednost Hrvatske da Plenković dobro poznaje EU i njene programe, što je važno za uspostavu nove strukture. Poreznu reformu nove hrvatske Vlade nazvao je „velikim korakom u pravom smjeru“, napomenuvši kako je za RH ulazak u EU „novi put koji ju mora nanovo pozicionirati“ . Izrazio je nadu da će Hrvatska uskoro ući i u Europsku monetarnu uniju.
O budućim šansama Hrvatske govorio je bankarski stručnjak Schöfböck, analizrajući makro ekonomske pokazatelje naše zemlje u kojoj posluje i austrijska banka „Die Erste“. Govorio je o RH i uvođenju eura, napomenuvši kako je za jedne to iluzija, a za druge realnost obzirom da je Hrvatska „izuzetno euroizirana zemlja“, nužnosti smanjenja hrvatskog javnog duga, pristupu RH Schengenu i njenoj gospodarskoj integraciji u regiji i EU. Istakao je kako Hrvatska kao najmlađa članica EU počinje osjećati prve rezultate članstva, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, te ubrzava gospodarski rast.
Najkritičniji od svih što se tiče Hrvatske bio je sveučilišni profesor Zakošek, koji je govorio o političkom razvoju u Hrvatskoj 2016. godine. Napomenuo je kako je riječ o „autoritativnom i nacionalističkom konceptu politike“. Posebno oštro je kritizirao Karamarkov HDZ, a dotakao se je i „Orbanizacije u Mađarskoj“ i „fundamentalistički usmjerenih katoličkih snaga“ u Poljskoj, povlačeći paralele i sa situacijom u Hrvatskoj. Za predsjednika nove hrvatske Vlade Andreja Plenkovića je rekao da je „moderatan europski premijer“. Opći zaključak svih sudionika panela je bio da Plenkovićeva vlada ide u dobrom smjeru i da je bolja od prethodne Oreškovićeve, što budi optimizam da se nastavlja razvoj Hrvatske.
Fenix-magazin/Snježana Herek/
